Vrste ibadeta
Glavni cilj u obavljanju ibadeta jeste činjenje djela radi Allaha, dž.š., postizanje Njegovog zadovoljstva i iskazivanje zahvalnosti na blagodatima. Ibadet se ne čini nikome drugome sem Allahu, dž.š. Jer, samo On je Onaj Koji je stvorio ljude, Koji ih je obasuo neizmjernim blagodatima i Koji im je podario život. Da bi neko djelo bilo ibadet potrebno je da je učinjeno s čvrstim uvjerenjem, iskreno, sa ispravnim nijetom i uz svijest o ispunjavanju naredbe Uzvišenog Allaha. Takvo poimanje naziva se “te’abbud”. Te’abbud znači obavljati ibadete samo zato što su ibadeti, te kako bi se iskazala odanost i poštovanje spram naredbe Uzvišenog Gospodara. To je osnovno načelo svih ibadeta. Ibadeti se dijele po različitim osnovama. Prema najzastupljenijoj podjeli, dijele se na: ibadete tijelom, ibadete imetkom, te ibadete i tijelom i imetkom. Ibadeti tijelom: U ovu grupu spadaju ibadeti za čije je izvršenje potrebno tjelesno zdravlje i ulaganje napora. Takvi ibadeti su namaz, post, itd. Oni koji zbog fizičkog zdravlja ne mogu postiti, nisu ni dužni da poste. Također, da bi neko mogao klanjati namaz u skladu sa njegovim šartima, potrebno je da izvršava određene pokrete tijelom. To su ibadeti koje ne može izvršiti neko drugi, u ime osobe koja je njima zadužena. Dakle, za takve ibadete ne važi nikakav vekalet (punomoć). Svaki mukellef (punoljetna i razumna osoba) dužan je da ih lično izvršava. Ibadeti imetkom: To su ibadeti koji se gotovo u cijelosti čine imetkom, i da bi neko bio obavezan njihovim izvršavanjem, nužno je da posjeduje određenu količinu imetka. U ovu vrstu ibadeta se ubrajaju zekat, kao stroga obaveza svakog mukellefa koji se smatra imućnim, te sadaka koju svaki musliman dobrovoljno udijeli shodno svojim mogućnostima. Ovakve ibadete osoba može izvršiti lično, ali isto tako može i opunomoćiti nekoga da to učini u njeno ime. Ibadeti koji se čine i tijelom i imetkom: To su ibadeti koji se čine tijelom, ali za čije je izvršenje također potrebno posjedovati određenu količinu imetka. Najbolji primjer takvog ibadeta je hadž. Da bi neka osoba bila obavezna obaviti hadž uvjet je da posjeduje određenu količinu imetka, ali je isto tako neophodno i da posjeduje tjelesno zdravlje. Onaj ko je zdrav a nema dovoljno imetka da bi mogao obaviti hadž, kao ni onaj ko ima imetak, ali zbog slabog zdravstvenog stanja ne bi mogao izvršiti obavezne obrede hadža, nisu obavezani izvršavanjem tog ibadeta. Međutim, oni koji imaju dovoljno imetka, ali su iz zdravstvenih razloga spriječeni da obave hadž, mogu umjesto sebe poslati na hadž neku drugu osobu, preuzimajući pri tom na sebe troškove obavljanja hadža.
Ibadeti koji jesu i koji nisu uvjetovani određenom formom
Ibadeti koji su uvjetovani tačno određenom formom su ibadeti poput namaza, posta, hadža, zekata i kurbana. Dakle, to su ibadeti prilikom čijeg izvršavanja je potrebno ispuniti tačno određene uvjete u pogledu forme. Ibadeti koji nisu uvjetovani određenom formom su ibadeti poput rada i privređivanja, pomoći onima koji se nađu teškoj situaciji, pomoći pri otklanjanju nečije tuge, i sl. Sve su to, dakle, ibadeti koji nisu uvjetovani bilo kakvom određenom formom.
Ibadeti shodno šerijatskim propisima
Farz-ibadeti: To su ibadeti poput namaza, posta, hadža i zekata, a koji su Šerijatom nedvojbeno i obavezujuće naređeni. Vadžib-ibadeti: To su ibadeti koje Šerijat obavezno naređuje, ali dokazi koji ukazuju na njihovu obaveznost nemaju stepen kategoričnosti. U ovu vrstu ibadeta spadaju klanje kurbana, sadekatu ‘l-fitr, bajram-namazi, itd. Sunnet-ibadeti: To su ibadeti koje je naš Pejgamber, s.a.v.s., lično činio i koje je preporučio i svome ummetu. Kao primjer možemo navesti teraviju namaz. Nafila-ibadeti: Nafilom se nazivaju svi ibadeti izuzev farza i vadžiba, koji se čine isključivo zarad postizanja Allahova zadovoljstva, a koji imaju formu farz ili vadžib-ibadeta. Primjer spomenutih ibadeta su post ponedjeljkom i četvrtkom, klanjanje duha-namaza, udjeljivanje sadake, isl.
Ibadeti shodno svrsi
Osnovni (asli) ibadeti: To su ibadeti čijim izvršavanjem je mukellef zadužen u normalnim uslovima. Takvi ibadeti su namaz, post i sl. Posredni ibadeti: Ako je neki ibadet neophodan da bi se mogao izvršiti neki drugi ibadet, onda takav ibadet nazivamo “posrednim ibadetom”. Naprimjer, učenje Časnog Kur’ana i klanjanje namaza je ibadet, međutim, za obavljanje tih ibadeta uvjet je abdest. U tom smislu, abdest biva posrednim ibadetom. Zamjenski (bedel) ibadeti: To su ibadeti koje osoba čini u situaciji kada, zbog nužde ili teškoće nije u stanju da izvrši osnovne ibadete. Primjer za to je uzimanje tejemuma umjesto abdesta, ili situacija kada osoba zbog zdravstvenih problema ne može da posti ramazanski post, pa ga kasnije naposti ili dadne fidju.
Ibadeti u zavisnosti od toga da li su određeni vremenski
Vremenski određeni (mukajjed) ibadeti: To su ibadeti čije je vrijeme izvršavanja Šerijatom tačno određeno. Takvi ibadeti imaju tačno vrijeme nastupanja i vrijeme isteka, i ne mogu se izvršiti prije nastupanja vremena predviđenog za njihovo izvršenje. Također, ukoliko ne postoji vjerom opravdan razlog, mukellef koji odgodi njihovo izvršenje, te ih izvrši nakon isteka njihova vremena, biva griješan. Kod ovakve vrste ibadeta obaveznost se odnosi i na samo djelo i na vrijeme koje je predviđeno za njega. Dakle, mukellef je obavezan da djelo kojim je zadužen izvrši u tačno određenom vremenu predviđenom za njega. Takvi ibadeti su pet dnevnih namaza, ramazanski post, hadž, klanje kurbana, i sl. Vremenski neodređeni (mutlak) ibadeti: To su ibadeti čije vrijeme izvršavanja Šerijatom nije određeno. Za ovu vrstu ibadeta ključno je samo djelo, tj. njegova realizacija, koja nije ograničena vremenom. Nema grijeha u odgađanju takvih ibadeta, međutim, mnogo je bolje da se mukellef potrudi da ih izvrši čim mu se ukaže prilika. Jer, čovjek ne zna kada će umrijeti. Primjer takvih ibadeta su keffareti (otkupnine), zavjeti koji nisu vremenski određeni, kaza namazi, i sl.
Ajni i kifaje ibadeti
Ajni ibadeti su ibadeti čijim je izvršavanjem zadužen svaki mukellef pojedinačno. Kod ovih ibadeta jednako je važna kako sama realizacija, tako i to da ih mukellef lično izvrši. Takvi ibadeti su namaz, post i zekat. Kifaje ibadeti su ibadeti koje kada jedan dio džemata izvrši, sa ostalih spada odgovornost. Kod ovih ibadeta nije važno to da li ih je mukellef lično izvršio, nego je važno da se izvrši ono što se traži. Iz tog razloga, kada jedan dio džemata izvrši traženo, ostali se spašavaju odgovornosti. Međutim, ako niko ne bi izvršio takav ibadet, cijela zajednica bi bila grješna i odgovorna. Ako bi samo jedna osoba bila u stanju da izvrši neki kifaje ibadet, onda bi za nju taj ibadet postao ajni ibadet. Primjer za to je klanjanje dženaze namaza umrlom muslimanu.
Ibadeti u zavisnosti od toga da li su količinski određeni
Količinski određeni (muhadded) ibadeti: To su ibadeti čiji su količina i broj tačno određeni Šerijatom. Primjer za to su pet dnevnih namaza te tačan broj rekata na svakom od njih, kao i zekat čiji se iznos mora tačno ustanoviti. Kod ovih ibadeta mukellef se neće osloboditi odgovornosti sve dok ih ne izvrši u njihovoj tačno određenoj količini i mjeri. Količinski neodređeni (gajri muhadded) ibadeti: To su ibadeti čiji broj i količina nisu određeni Šerijatom. Primjeri takvih ibadeta su udjeljivanje, trošenje imetka na Allahovom putu, pomaganje siromasima i nevoljnicima, ugošćavanje gosta, i sl. Za spomenute ibadete vjera nije propisala određenu količinu niti granice.
Ibadeti u zavisnosti od toga da li je radnja koju treba izvršiti tačno precizirana
Tačno precizirani (muajjen) ibadeti: Ako je ibadet čije izvršenje vjera zahtijeva od mukellefa tačno preciziran i nije mu data mogućnost izbora između više opcija, onda se takav ibadet naziva “muajjen ibadet”. Primjeri takvog ibadeta su pet dnevnih namaza, bajram i džuma namazi, ramazanski post i sl. Kod takvih ibadeta mukellef se neće spasiti odgovornosti sve dok traženu radnju ne izvrši lično. Neprecizirani (muhajjer) ibadeti: To su ibadeti koji nisu tačno precizirani Šerijatom, nego je mukellefu prepušteno da izabere jednu od više ponuđenih opcija. Primjer takvog ibadeta je keffaret kod prekršene zakletve, jer od mukellefa koji prekrši zakletvu traži se da prije svega izvrši jednu od tri ponuđene radnje: da nahrani deset siromaha, da odjene deset siromaha, ili da oslobodi roba. Onaj ko to ne bude u stanju, dužan je tri dana postiti. Budući da je mukellef slobodan po pitanju izbora koju od prve tri radnje da izvrši, svaka od njih se naziva “muhajjer ibadet”. Kada izvrši radnju koju je odabrao, ispunio je traženu dužnost i spasio se odgovornosti.
