Šta vrijedi znati?
Veliki alim 11. stoljeća Imam Gazali, rah., u svome djelu „Ejjuhe ‘l-veled: O sine“ navodi sljedeće savjete po pitanju povezanosti znanja i djela:
Cijenjeni i voljeni sine! Neka ti Uzvišeni Allah podari dug život protkan ibadetom i pokornošću, i neka te ne razdvoji od Svojih voljenih robova. Istinski nasihat (savjet) je nasihat prenešen sa izvora pejgamberskog nura, Muhammeda Mustafe, s.a.v.s. Ako se okoristiš njegovim, s.a.v.s., savjetima, kakve potrebe imaš za mojim savjetom?! A ako još uvijek nisi usvojio ništa od njegovih, s.a.v.s., savjeta, kaži ti meni, šta si izučavao tolike godine?
Sine moj! Jedan od savjeta koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uputio svome ummetu, je i sljedeći:
„Znak da je Uzvišeni Allah lišio roba Svoje milosti jeste to da se rob zaokupi ispraznim stvarima koje ga se ne tiču.“ (Tirmizi, Zuhd, 11; Ibn Madže, Fiten, 12)
Ako čovjek samo jedan sat svoga života provede udaljen od svrhe svoga stvaranja – Allahova, dž.š., zadovoljstva, on će zbog tog jednog sata dugo vremena osjećati tugu i kajanje. U jednom hadisu se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
„Ko god doživi četrdeset godina, a njegovo dobro nije nadvladalo nad njegovim zlom, neka se pripremi za Džehennem.“ (Ševkani, el-Fevaidu ‘l-medžmua, Hatime, br. 52) Samo ovaj hadis dovoljan je kao savjet za onoga koji posjeduje znanje!
Sine moj! Savjetovati je lahko; ono što je teško jeste prihvatiti savjet i postupiti po njemu. Savjetovanje teško pada onima koji su se pokorili svome nefsu i koji se naslađuju slijeđenjem njegovih niskih prohtjeva. Jer, zabranjeni poslovi, harami, postali su dragi njihovim srcima. Takvo stanje primijetno je i kod onih koji stječu znanje zarad ugleda i položaja i dunjalučkog imetka. Oni misle da će im njihovo znanje biti dovoljno da se spase, pa ne osjećaju nikakvu potrebu za činjenjem dobrih djela. Takvo razmišljanje karakteristično je za filozofe i pogrešno je! Pa zar oni ne znaju da će znanje koje ne prate djela biti samo svjedok protiv njih?! Upozoravajući na to, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
„Osoba koja će biti najžešće kažnjavana na Sudnjem danu jeste alim koji nije bio u stanju da svoje znanje iskoristi za sebe.“ (Bejheki, Šuabu ‘l-iman, br. 1778)
Prenosi se da je neki dobri rob usnio Džunejda Bagdadija, k.s., nakon njegova preseljenja, pa ga je upitao: „Kakvo je tvoje stanje u svijetu berzaha?“ Džunejd Bagdadi, k.s., mu je na to odgovorio: „Tolike beskorisne riječi su nestale. Nisam vidio nikakve koristi niti od onih riječi koje sam izgovorio pomno ih birajući. Jedino od čega sam ovdje vidio koristi jeste onih nekoliko rekata namaza koje sam klanjao u noćima dok su drugi ljudi spavali.“
Sine moj! Nemoj da ostaneš siromah u pogledu dobrih djela. Ne dozvoli da ostaneš lišen lijepih halova (duhovna stanja). I ovo pouzdano znaj: Samo znanje nije dovoljno da se čovjek uhvati za njega pa da ga ono spasi. Razmisli o sljedećem primjeru: Ako bi nekog hrabrog ratnika, naoružanog sabljama i mnogim drugim oružjem, na nekom pustom mjestu, napao veliki krvoločni lav, kako bi trebao postupiti? Da li bi se taj čovjek ikako mogao zaštititi ukoliko ne bi koristio svoje oružje? Naravno da se bez upotrebe oružja ne bi mogao suprotstaviti lavu!
Upravo to je primjer učenika koji pročita i nauči stotinu hiljada vjerskih pitanja i fetvi, ali ne čini djela shodno onome što je naučio – to njegovo znanje neće mu donijeti nikakve koristiti.
