Wednesday, April 17, 2024
POČETNATEKSTOVITEME

Srčana znanja

Kao što se navodi u hadisu, srce je centar čovjeka. U kakvom je stanju srce, u tom stanju će biti i čovjek. Ako je u dobrom stanju, i čovjek će biti dobar. Ako je u lošem stanju, i čovjek će biti takav. Čovjek, međutim, sebe ne poznaje, misli kako je dobar i smatra kako mu je srce dobro i čisto. No, muršidi su osobe koje su specijalizirane za liječenje ljudskih srca. Stoga, ako čovjek hoće da upozna svoje srce, treba da se njima obrati. Imam Gazali, rahmetullahi alejh, koji svojim djelima i dalje čini iršad, u ovom tekstu, koji je preuzet iz njegovog monumentalnog djela Ihja’u ‘ulumi ‘d-din, govori o stanju ljudskoga srca.

Djela koja se nazivaju ilmihalima tretiraju osnovna pitanja koja su u vezi djela ljudskih organa. Tu granu fikha nazivamo muamelatom. Muamelat, dakle, proučava namaz, post, hadž, halal i haram, kupoprodaju, nasljedstvo…

Stanja srca se mogu uočiti samo kada se pretvore u riječi ili djela, a ponekad ih ni sama osoba nije svjesna. Pošto se preko srca određuje kakva je osoba i pošto je ono izvor dobrih i loših djela, potrebno je poznavati njegovo stanje. Tim pitanjem se bavi nauka o srcu. Tesavvuf, u svojoj najopćenitijoj definiciji, jeste nauka o srcu. Stanje srca može biti dobro ili loše.

Neka od lijepih svojstava srca koja se navode u Časnom Kur’anu i sunnetu su:

  • sabur / strpljenje
  • šukr / zahvalnost
  • strah od Allaha
  • nada u Allahovu milost
  • zadovoljstvo
  • zuhd
  • takvaluk
  • zadovoljstvo onim što se ima
  • darežljivost
  • dobročinstvo
  • lijepo mišljenje
  • lijep ahlak
  • lijepo ophođenje s drugima
  • iskrenost
  • ihlas

Nauka o srcu se bavi spomenutim pitanjima i osobinama i načinima na koje se srce oplemenjuje njima. To je istovremeno i ahiretska nauka. Neka od loših stanja srca su sljedeća:

  • strah od siromaštva
  • ljutnja na sudbinu
  • izdaja
  • mržnja
  • zavist
  • varanje
  • želja za uzdizanjem
  • ljubav prema pohvali
  • nada u dug život
  • oholost
  • prijetvornost
  • srdžba
  • ponos
  • ljutnja
  • pohlepa tvrdičluk
  • gramzivost
  • samohvala
  • nezahvalnost
  • divljenje bogatašima i kinjenje sirotinje
  • hvalenje prijeklom i imetkom
  • arogancija
  • hitnja za nefanskim pohotama
  • hvaljenje onim što se ima
  • omalovažavanje istine
  • bavljenje besposlicom
  • brbljivost
  • ukrašavanje zarad ljudi
  • ulizivanje
  • samoopčinjenost
  • bavljenje tuđim mahanama i napuštanje vlastitih
  • neosjećanje tuge u srcu
  • nepostojanje strahopoštovanja prema Allahu u srcu
  • slijeđenje prezrenih misli
  • strah od branjenja istine
  • prikazivati se drugima kao prijatelj, a u srcu gajiti neprijateljstvo
  • biti siguran od Allahovih iskušenja i obmanjivanje imetkom koji se ima
  • pouzdavanje u ibadet i dobra djela koja se obave
  • varanje
  • dvolično ponašanje
  • duga i isprazna nada
  • grubost
  • radovanje dunjalučkom imetku
  • tuga zbog gubitka dunjaluka
  • tuga zbog gubitka nečeg materijalnog i radovanje postizanju istog
  • neelastičnost
  • hitnja
  • neposjedovanje stida
  • neposjedovanje milosti
  • razuzdanost

Ove loše navike srca su izvor ružnih djela i uzrokuju činjenje harama. Njihova suprotnost, lijep ahlak i njegove osobine, izvor su pokornosti i dobrih djela koja su razlog postizanja bliskosti sa Allahom. Poznavanje definicija, suštine, uzroka, posljedica i lijekova za ove loše navika je znanje i o srcu i ahiretskom životu. Prema učenjacima ahireta, ovo znanje je obavezno za svakog muslimana (farz-i ajn).

Najveće znanje

Nauk o mukašefi, nauk o stvarnosti i suštini srca, je cilj svih drugih nauka. Ovaj nauk se naziva i najvećim naukom ili najvećim znanjem. Jedan od mudraca je rekao: „Bojim se da će onaj ko nema udjela u ovom znanju umrijeti s lošim ishodom. Najmanji udio u ovom znanju jeste to da ga potvrdimo i prepustimo stručnjacima.” Neko drugi je rekao: „Ko bude posjedovao ove dvije loše osobe: oholost i slijeđenje novotarija, njemu se ovo znanje neće otvoriti.“

Rečeno je: „Ko voli ovaj svijet, dunjaluk, ili stalno slijedi želje i strasti nefsa, neće moći postići spoznaju unutrašnjeg svijeta. Međutim, ova osoba može naučiti druge nauke. Najmanja kazna za osobu koja poriče znanje batinskog, ezoterijskog, znanja jeste to da neće okusiti ništa od toga.” Znanje o mukašefi je znanje iskrenih i mukarrebuna, odnosno znanje mudrih koji su postigli posebnu blizinu kod Allaha. Sastoji se od svjetlosti koja se pojavljuje u srcu kada se očisti od loših naravi. Ovom svjetlošću otkriva se istina mnogih stvari.

Kada se to znanje stekne kroz svjetlost koja se spušta u srce, istina o svim stvarima postaje vidljiva. Tada će ta osoba razumjeti Zat, osobine i postupke Uzvišenog Allaha. Razumijeva Njegovu mudrost u stvaranju ovog svijeta i ahiretskog života. Spozanje kako je ovaj svijet učinjem poljem ahireta i mjestom za pripremu za njega. Zna šta znače poslanstvo, Objava, meleki i šejtani. Tačno zna da se šejtan ponaša kao neprijatelj ljudima, kako se meleki pojavljuju poslanicima i kako im stiže Objava. Saznaje tajne u nebesima i Zemlji. Upoznaje srce i puteve kojima se šejtan približava srcu kao i razliku između šejtanskih došaptavanja i ilhama od meleka. Dobija jekin ili čvrsto ubjeđenje u vezi ahireta, dženneta, džehennema, kabura, Sirat-ćuprije, Mizana…

Spoznaje značenje ajeta: „Čitaj knjigu svoju, dosta ti je danas što ćeš svoj račun polagati!” (El-Isra’, 14) Spoznaje značenje i sljedećeg ajeta: „Život na ovome svijetu nije ništa drugo do zabava i igra, a samo onaj svijet je – život, kad bi samo oni znali!“ (El- ’Ankebut, 64) Razumije smisao susreta sa Uzvišenim Allahom, gledanje u Njegovu ljepotu, izvor beskrajne časti, približavanje Allahu i postizanje Njegove blizine. Također razumije i značenje sreće koju će postići ako bude blizak melekima i poslanicima. Razumije razliku između stepena stanovnika dženneta i kao što mi vidimo blistave zvijezede na nebu, shvata da tako oni vide jedni druge. Pod znanjem o mukašafi podrazumijevamo znanjem kojim se skida veo sa srca i putem kojeg istina o svim stvarima bude otkrivena kao da se vidi okom, ne ostavljajući mjesta sumnji. Moguće je da se to desi u suštini čovjeka, ukoliko ogledalo srca nije potpuno prekriveno prljavštinom ovog svijeta, dunjaluka. Pod znanjem o ahiretu i srcu mislimo na znanje o tome kako očistiti ogledalo srca od ove prljavštine. Ove nečistoće su stvari koje skrivaju srce od spoznaje Uzvišenog Allaha i Njegovih svojstava i djela. Pročišćenje srca može se postići samo udaljavanjem od želja i pohota nefsa i slijeđenjem poslanikā u svim situacijama.

Kako se srce čisti i okreće Allahu, istine počinju da sijaju u njemu. To se može postići samo zuhdom, znanjem i učenjem. Ove nauke nisu zapisane u knjigama. Oni koje je Allah Uzvišeni blagoslovio ovim znanjem mogu to objasniti samo onima koji su kompetentni. O tom znanju je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio u hadisima: Ima takvih znanja koja znaju samo oni učenjaci koji su spoznali Allaha. Kada govore o tom znanju, samo oni koji su gafili i nemarni prema Allahu poriču ih.(Dejlemi, Firdevsu’l-ahbar, br. 799; Munziri, et-Tergib, br. 141, Ali Mutteki, Kenzu’l-ummal, br. 28942) Nemojte potcjenjivati one kojima je Allah od Sebe znanje podario, jer ih Allah nijevidio malima kada im je dao to znanje.“

Nekada prije, učenjaci šerijata su posjećivali učenjake koji su posjedovali ta znanja o unutrašnjem svijetu čovjeka i priznavali učenjacima srca superiornost. Imam Šafija, rahmetullahi alejh, je odlazio kod Šejbana Raija, rahmetullahi alejh, i sjedio pred njim na koljenima poput djeteta u mektebu. Pitao bi ga kako da postupa u određenim sitaucijama. Zbog toga su mu prigovorili: – Kako je moguće da ideš njemu? Na to je imam Šafija, rahmetullahi alejhi, odgovorio: – Njemu je dato znanje prema kojem smo mi nemarni! Imam Ahmed i Jahja b. Mein, rahmetullahi alejhima, odlazili su kod evlije Ma’rufa Kerhija, rahmetullahi alejhi, i pitali ga ponešto o spoznaji.

Međutim, on nije bio poput njih u nauci. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio upitan: – Allahov Poslaniče, ako se susretnemo s nekim pitanjem koje nije riješeno u Allahovoj Knjizi i sunnetu, šta da radimo? Odgovorio je: – Pitajte pobožne i čestite i rješavajte ih tako što ćete se s njima konsultovati. (Taberani, el-Kebir, br. 12042; Ibn Abdilber, Bejanu’l-ilm, 2/59; Zebidi, İthafu’s-Sade, 1/269)

Zbog toga je rečeno: „Alimi šerijata su ukrasi Zemlje, a alimi srca su ukrasi nebesa i duhovnog svijeta.“

 

Časopis Semerkand

Semerkand