Savjeti dobrih robova
Izvodi iz djela “El-Mukaddime fi ‘t-tesavvuf”
Ebu Abdurrahman Muhammed es-Sulemi, k.s., (preselio 463/1071)
Prenosi se da je neki čovjek došao kod Allahova Poslanika, s.a.v.s., i obratio mu se riječima: “Allahov Poslaniče, kaži mi neki savjet.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu na to reče: “Nemoj se srditi.” Čovjek zatraži da ga posavjetuje još nešto, pa mu Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče: “Stidi se Uzvišenog Allaha kao što se stidiš svoga salih (dobri) komšije.” (Buhari, Edeb, 76; Tirmizi, Birr ve Sila, 73; Taberani, Mu’džemu ‘l-kebir, 6/69, br. 5539) Selman Farisi, r.a., je bio upitan za savjet, pa je kazao: “Nemoj se previše zbližavati sa ljudima.” Prenosi se da je Džunejd Bagdadi, k.s., jednom svom muridu uputio sljedeći savjet: “Sinko moj! Šta god da ti se desi, ostani ustrajan u stjecanju znanja. Neka tvoj jedini prijatelj bude znanje. Jer, Uzvišeni Allah kaže: ‘Oni koji su dobro u nauku upućeni govore: ‘Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara našeg!’ (Al-i ‘Imran, 7)” Ebu Ubejde b. Hafif, rah., pripovijeda: “Kada sam se htio rastati od Ruvejma b. Abdullaha, zatražio sam od njega da me posavjetuje. On mi je tada kazao: ‘Dijete moje! Nema drugog puta osim potpunog zalaganja ruha i tijela na Allahovom, dž.š., putu. Dakle, mislim na put tesavvufa. Ako si u stanju tako postupiti, učini to. Ako to nisi u stanju, nemoj trošiti vrijeme na riječi (lažnih) sufija od kojih nema nikakve koristi!’” Jedne prilike je neki čovjek došao kod Hatima el- Esama, k.s., i kazao mu: “Posavjetuj me nešto.” On mu je na to odgovorio sljedeće: “Svoj ruh smatraj emanetom, a nefs zalogom. I znaj da će ti smrt zasigurno doći.” Prenosi se da je Muhammed b. Ali Bakir, rah., jednog svog učenika posavjetovao riječima: “Ne pozivaj svoj nefs na slijeđenje želja i prohtjeva. Jer, slijeđenjem prohtjeva nefs sām sebi nanosi štetu.” Muhammed b. Sulejman, rah., je ispričao: “U jednoj ruševini u Kufi sreo sam Gejlana el-Medžnuna, rah., pa sam ga upitao: Kad će se rob spasiti opasnosti gafleta (nemar)? On mi na to odgovori: Kada bude izvršavao ono što mu je naređeno, ne bude činio ono što mu je zabranjeno, i kada u potpunosti shvati važnost muhasebe (obračun) sa nefsom. Upitah ga: Dobro, a kada će rob postići takav stepen?, a on mi odgovori: Kada očisti svoj razum (i srce) i izbavi se iz poniženja (grijeha) u koje je zapao. Rekoh: Kaži mi još koji savjet, da se što više okoristim., pa mi još reče: Budi oprezan spram onoga što bi moglo izazvati Allahovu srdžbu, budi ozbiljan i odmjeren spram dunjaluka, udi u strahu spram smrti i ubrzano se pripremaj za Ahiret prema kojem ideš.” Prenosi se da je Kasim b. Osman el-Hariri, rah., svojim prijateljima rekao: “Preporučujem vam sljedeće petero:
- Ako vam bude učinjena nepravda, vi ni slučajno nemojte uzvraćati nepravdom.
- Ako vas pohvale, nemojte se previše radovati i ne dozvolite da vas to odvede u nemar.
- Ako vas budu osuđivali, nemojte se brinuti.
- Ako vas budu utjerivali u laž, nemojte se srditi.
- Čak i ako vas izdaju, vi nikada nemojte počiniti izdaju.”
Junus b. Abdullah, rah., veli: “Od tri osobe sam čuo tri stvari, poslije kojih me ne zanima da čujem bilo šta drugo, izuzev učenja Časnog Kur’ana. Od Buraka el-Idžlija sam čuo da je kazao: ‘U stanju srdžbe nikada neću izustiti riječ zbog koje ću se kajati u stanju zadovoljstva.’ Od Muhammeda b. Širina sam čuo sljedeće: ‘Nikada nikome nisam zavidio ni na čemu. Jer, zavist biva ili zbog vjere ili zbog dunjaluka. Što se tiče zavisti zarad vjere, pa kako da budem zavidan osobi kojoj je Uzvišeni Allah podario dobro? A kada je u pitanju zavist zbog dunjaluka, pa dunjaluk uopšte nije vrijedan da se na njemu zavidi.’
A od Hasana b. Alija Šejbanija sam čuo sljedeće: ‘Ne postoji ništa lakše od vera’a (napuštanje sumnjivog iz straha od Allaha, dž.š.).’ Potom je bio upitan zbog čega tako kaže, pa je odgovorio: ‘Kada ti nešto postane sumnjivo, jednostavno to ostaviš.’” Neki čovjek je upitao za savjet Ibrahima b. Edhema, k.s., a on mu je rekao sljedeće: “Preporučujem ti pet stvari:
- Dok su drugi ljudi zauzeti dunjalukom, ti budi zauzet Ahiretom.
- Dok su oni zauzeti ukrašavanjem vanjštine, ti budi zauzet ukrašavanjem svoje nutrine.
- Dok su oni zauzeti izgradnjom dvoraca, ti nastoj da oživiš svoj kabur, tako što ćeš se pripremiti za njega.
- Dok su oni zauzeti istraživanjem nedostataka drugih ljudi, ti budi zauzet svojim nedostacima.
- Dok su oni zauzeti služenjem ljudima, ti budi zauzet hizmetom Uzvišenom Allahu Koji je ‘El- Halik: Stvoritelj svega’.”
Džerrah b. Abdullah, rah., je rekao: “Na putu koji vodi Uzvišenom Allahu nema ništa bolje od stjecanja znanja. Ja sam jedanput napustio put znanja, pa sam sam četrdeset dana ostao u zulmetu (tmina).” Jahja Dža’fer el-Murte’iš, rah., prenosi da je čuo Ebu ‘l-Hasana, rah., kako jednog svog prijatelja savjetuje sljedećim riječima: “Ako vidiš nekoga ko ide putem izvan linije Šerijata, ne približavaj mu se. Također se nikako ne približavaj ni onome kod koga primijetiš ljubav za liderstvom i poštovanjem ljudi. Ne približavaj se ni onome ko ostavlja pokornost Uzvišenom Allahu, a pokorava se ljudima koji su robovi kao i on. Ne druži se sa onim ko se žali na svoje stanje dunjalučaru. Kada vidiš osobu koja se zadovoljila svojim znanjem, nemoj biti siguran od njenog neznanja. Kada vidiš osobu koja tvrdi da posjeduje posebne manevijske halove (duhovna stanja), a pri njoj se ne nalazi niti jedan jasni dokaz toga, posumnjaj u njene riječi. Kada vidiš osobu koja je zadovoljna svojim nefsom i koja se pouzdava u svoja djela, znaj da je to osoba koja je lišena uspjeha na oba svijeta. Kada vidiš da je neko od murida sklon muzici, zabavi i uživanju, ne povodi se za njim. Kada vidiš nekoga ko se u svemu povinuje svojim drugovima i prijateljima, te se pretjerano oslanja na njih, znaj da ta osoba nije ispravna.” Jedan šejh je nekom čovjeku koji mu je došao u posjetu kazao: “Ne gaji ljubav prema dunjaluku, a siromaštvo shvati kao blagodat Uzvišenog Allaha. I dobro znaj da je Uzvišeni Gospodar svemu dovoljan.”
