Inširah
„Zar grudi tvoje nismo prostranim učinili?“ (Inširah, 1)
Srce je mjesto gdje počiva nur imana. U njemu su strah od Allaha, dž.š., stid, ljubav prema Stvoritelju, zadovoljstvo Njegovom odredbom… To je mjesto nade, sabura i zadovoljstva.
Povod objavljivanja ajetā sure Inširah bila je skupina mušrika koji su ismijavali vjernike zbog siromaha među njima. (Dželaluddin es-Sujuti, Esbabu ‘n-nuzul)
Plemeniti Gospodar u ovoj veličanstvenoj suri obznanjuje blagodati darovane časnom Poslaniku, s.a.v.s., zatim nagovještava završetak njegovih teškoća i muka, naređuje istrajnost u dobrim djelima, te naređuje tevekkul i okretanje samo Njemu Uzvišenom.
Dakle, Uzvišeni Allah se obraća Svome Poslaniku: O ti koji si najbolji od svih poslanika! Zar tvoje grudi nismo prostranim učinili – nurom, ilmom i ma’rifetom (spoznaja)? Uistinu jesmo. O ti, koji si najčasniji od svih ljudi! Od tebe smo tugu otklonili, a u srce tvoje spustili snagu i duhovnu slast. Osnažili smo te božanskom snagom i podarili ti veliku podršku. Tugu smo ti zamijenili radošću, a tjeskobu prostranošću, i pokazali smo ti put. Da, ti si onaj kome je darovano toliko dobro. (Abudlkerim el-Kušejri, Letaifu ’l-Išarat; Omer Nasuhi Bilmen, Kur’an-ı Kerim’in Türkçe Meal-i Alisi ve Tefsiri; Elmalılı Hamdi Yazır, Hak Dini Kur’an Dili)
Širenje prsa
Riječ „šerh“ znači otvoriti, rasporiti. Obuhvata značenja i kao što su: nešto otkriti, objasniti, obznaniti. Ragib el-Isfahani, rah., u djelu „Mufredat“ pojašnjava termin „šerh-i sadr“ i kaže: „Šerh-i sadr“ znači otvoriti grudi i proširiti ih božanskim nurom i smirenošću. To stanje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., opisao riječima: „U koje srce uđe nur, to srce postaje prostrano.“ (Ibn Mubarek, Kitabu ‘z-zuhd, str. 78)
U suri Zumer, Allah, dž.š., kaže:
„Zar je isti onaj čije je srce Allah učinio sklonim (šerh) islamu pa on slijedi svjetlo Gospodara svoga? Teško onima čija su srca neosjetljiva kad se spomene Allah, oni su u pravoj zabludi.“ (Zumer, 22), što navodi na zaključak da su Poslanikove, s.a.v.s., grudi učinjene prostranim Objavom. (Ismail Hakki Bursevi, Ruhu ‘l-Bejan; Mehmed Vehbi Efendi, Hulasatu ’l-Bejan; Kur’an-ı Kerim’in Türkçe Meal-i Alisi ve Tefsiri; Mufredat)
Prema riječıma Šihaba, rah., termin šerh znači prostranost i koristi se samo za srce. Označava otvaranje i širenje prsa, otklanjanje tuge i pronalazak skrivene radosti. A svaka spoznaja, ilham, osjećaj ili bilo koji drugi uzrok koji ulijeva radost u srce i odagnava tugu, zapravo se smatra šerhom, odnosno širenjem prsa. Zbog toga se za radost koristi još i termin širina, a za tugu tjeskoba.
U ajetu o kojem je riječ, naglašene su grudi jer je u njima smješteno srce. Dakle, da bi se nešto moglo proširiti, prije svega treba proširiti mjesto u kojem se nalazi. (Hak Dini Kur’an Dili; Kur’an-ı Kerim’in Türkçe Meal-i Alisi ve Tefsiri)
Riječ „sadr“ znači: grudi, prsa, prednja strana ili početak nečega; gornji, prednji dio čovjekovog tijela.
Skučena prsa u fizičkom smislu ukazuju na slabost cijelog organizma, dok uskogrudnost u duhovnom smislu označava potištenost, tjeskobu, patnju, nesposobnost podnošenja teškoća i slično. Širokogrudnost, pak, u zahiru ukazuje na snagu, a u duhovnom smislu podrazumijeva radost, slobodu uma, znanje i visok stepen tolerancije i podnošenja teškoća.
Širokogrudnost se najčešće razumijeva kao radost srca i sposobnost nefsa da sa osmijehom prihvati svaku upućenu mu riječ ili učinjeni postupak. Prvenstveno podrazumijeva radost i spokoj. Kada kažemo da je određena stvar unijela širinu u srce, to znači da je „oraspoložila“ srce, donijela sreću.
Srce i grudi postaju prostrane, ponekad uvećanjem znanja i spoznaje, a ponekad božanskim nurom koji dolazi kao podrška.
Kad se srce prema islamu otvori…
O značenju riječi „šerh-i sadr“ učenjaci tefsira su rekli:
Prvo: Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio dječak, Džibril, a.s., je došao, otvorio njegove mubarek grudi i očistio crnu mrlju koja se nalazila na njegovom srcu. Zatim je srce oprao zemzem-vodom u zlatnoj posudi, i vratio ga ponovo u grudi. (Muslim, Iman, 261; Ahmed, Musned, 3/121)
U vezi sa spomenutim događajem, u djelu „Ruhu ‘l-Bejan“ navodi se sljedeće:
Otvaranje Poslanikovih, s.a.v.s., grudi bilo je potrebno kako bi se otklonilo ono preko čega šejtan ubacuje vesvese. I uklonjena je crna tačka koja bi mogla prouzrokovati naklonost srca griješenju i nepokornosti.
Događaj otvaranja Poslanikovih, s.a.v.s., prsa desio se još i na početku spuštanja Objave, a potom u noći mi’radža. Tada je Džibril, a.s., došao, otvorio Poslanikove, s.a.v.s., grudi i u njegovo srce stavio iman i ilm (znanje). (Buhari, Salat, 1; Muslim, Iman, 42)
Drugo: Otvaranje i širenje prsa aludira na ma’rifet i pokornost. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je ljudima i džinima poslan kao poslanik, što je postavilo jasnu granicu i distancu između njega, s.a.v.s., i svih onih koji su robovali bilo čemu drugom mimo Allaha, dž.š. To je stvorilo veliki jaz među njima i učinilo da se mnogi ljudi i džini okrenu protiv njega, s.a.v.s., što će prouzrokovati tugu i tjeskobu u njegovome srcu. Uzvišeni Allah, dž.š., mu tada objavljuje ajete koji obuhvataju sve vezano za njega i u njegovim očima umanjuju svu tugu i sve teškoće koje su ga tištile.
Nakon tih ajeta, Allahov Poslanik, s.a.v.s., dobija smiraj i snagu koji će mu biti dovoljni da se suprotstavi svim teškoćama. I tada, sve njegove nedaće postaju male. Više nije mario niti za prijetnje nevjernika niti za poteškoće koje su mu pričinjavali u namjeri da spriječe širenje Objave. Sa potpunim smirajem u srcu nastavio je obavljati sve svoje dužnosti. Kako u sretnim, tako i u teškim trenucima, njegovo srce je bilo potpuno smireno, uvijek u nastojanju da ispuni svoju misiju. Prema tome, možemo reći da je „šerh“ odagnavanje tuge, sjete i tjeskobe iz srca.
Kratko rečeno, Poslanikove, s.a.v.s., grudi postaju prostrane spoznajom i sviješću o savršenstvu Ahireta i ništavnosti dunjaluka, jer Uzvišeni Allah kaže: „Onome koga Allah želi uputiti – On srce njegovo prema islamu raspoloži, a onome koga želi u zabludi ostaviti – On srce njegovo stegne i umornim učini kao kad čini napor da na nebo uzleti. Eto tako Allah one koji ne vjeruju bez podrške ostavi.“ (En’am, 125)
(Ebussuud Efendi, Iršadu ’l-Akli ’s-Selim Ila Mezaja ’l-Kur’ani ’l-Azim; Fahruddin Razi, Tefsir-i Kebir; Hulasatu ’l-Bejan; Hak Dini Kur’an Dili)
Ako pažljivo analiziramo prvi ajet sure Inširah, vidjet ćemo da Uzvišeni Allah doslovno kaže: „Nismo li, za tebe, grudi tvoje prostranim učinili.“ Zašto je plemeniti Gospodar rekao tako, a ne samo „nismo li tvoje grudi prostranim učinili“, veliki mufessir Fahruddin Razi, rah., pojašnjava: „Allah, dž.š., kaže: ‘O Voljeni Moj! Ti sve što činiš, činiš zbog Mene. I Ja sve što činim, činim zbog tebe.’“ Zatim dodaje: „Nagrada za poslaničku misiju pripada Poslaniku, s.a.v.s., u njoj su korist i dobro za Poslanika, s.a.v.s., a ne za Allaha, dž.š. Dakle, otvaranje grudi je kao i sve drugo, u potpunosti zarad Poslanikove, s.a.v.s., koristi, kako bi njegov kraj bio što ljepši.“ (Tefsir-i Kebir; Ruhu ‘l-Bejan)
Početna tačka
No dobro, zašto se taj “šerh” tj. širenje, koje se desilo zarad Poslanikova, s.a.v.s., dobra, desilo baš u grudima?
Uzvišeni Allah je u ajetu upotrijebio termin „sadr“, što znači, prednja strana nečega ili početak. A razlog što se taj izraz odnosi na grudi je u tome što upravo grudi predstavljaju vrata odnosno početak srca. Veza između srca i grudi je kao veza između beonjače i unutrašnjeg oka. Kako god beonjača obuhvata oko, isto tako i grudi obuhvataju srce.
Grudi se ponekad šire, a ponekad skupljaju. One su mjesto pojavljivanja vesvesa. Zbog toga Uzvišeni Stvoritelj obznanjuje da je to mjesto učinio prostranim. Grudi su prolaz do srca kroz koji ulaze vesvese, mržnja, želje i očekivanja. Šejtan nema mogućnost da uđe u čovjekovo srce, pa zbog toga nastoji ubacivati vesvese u grudi, koje su ujedno i mjesto djelovanja nefsa. Na taj način, unoseći u grudi tugu, brigu, pohlepu, žudnju i sl., on nastoji uznemiriti srce.
U osnovi, kalb ili srce nije pod kontrolom nefsa, jer srce je vođa, vladar, a nefs je njegovo carstvo. Međutim, iz tog carstva do vladara dolaze mnoge vesvese i nerijetko ga učine bolesnim. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „U tijelu postoji komad mesa koji, ako je dobar, dobro je i cijelo tijelo, ako se pokvari, pokvari se i cijelo tijelo. To je srce.“ (Buhari, Iman, 39; Muslim, Musakat, 107, 108)
Da bi vesvese izgubile snagu i nestale, neophodno je da grudi postanu prostrane. A grudi su, kako rekosmo, kao vrata srca, šejtan tu dolazi da bi ubacivao vesvese u srce. Ako zatekne otvorena vrata, on uspijeva u tome, pa se u srcu pojave tuga, potištenost i ružne misli. Njegova namjera je da razori srce, jer je ono mjesto razuma i spoznaje. Ukoliko vesvese potraju, nastanjuju se zastalno i okupiraju čovjeka neprestano. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je sačuvan od svega toga, jer Gospodar svjetova je njegove grudi učinio prostranim.
Grudi liče na jezero u kom se skuplja voda. Vjerovanje, znanje i nijet izlaze iz srca u grudi. Srce je korijen, a grudi su grane. Srce je izvor znanja, poput izvora vode. A grudi su mjesto pohranjivanja i čuvanja znanja.
Srce je mjesto gdje počiva nur imana. U njemu su strah od Allaha, dž.š., stid, ljubav prema Stvoritelju, zadovoljstvo Njegovom odredbom… To je mjesto nade, sabura i zadovoljstva.
U samom srcu se nalaze dijelovi tj. mekami kao što su fuad i lub. Fuad u srcu je kao zjenica u oku. Kada čovjek nešto nauči, znanje o tome prvo usvaja dio zvani fuad, a potom i cijelo srce. Fuad se nalazi u centru srca, a srce se nalazi u centru grudi.
U dijelu srca zvanom fuad nalazi se dio lub. Lub je kao svjetlo koje nam omogućava da vidimo stvari, kao plamen u svjetiljci koji osvjetljava prostor. Lub je mjesto nura tevhida. A nur tevhida je izvor svega. (Muhjiddin Ibn Arebi, Futuhat-i Mekkijje; Hakim Tirmizi, Bejanu ’l-Fark; Hulasatu ’l-Bejan; Kur’an-ı Kerim’in Türkçe Meal-i Alisi ve Tefsiri)
Širenje grudi prema haku (istina) ili prema batilu (laž)
Kada Uzvišeni Allah Svojom dobrotom i milošću učini prostranim grudi jednoga roba, te grudi i srce bivaju spašeni od šejtanskih vesvesa. Bitno je naglasiti da tjeskoba u Poslanikovim, s.a.v.s., ili Musaovim, a.s., grudima nije prouzrokovana šejtanskim ili nefsanskim vesvesama, jer Uzvišeni Gospodar je Svoje poslanike učinio sigurnim od utjecaja nefsa i šejtana. Njihova potištenost i tjeskoba bile su zbog poricanja nevjernika. Oni su prenosili Objavu i govorili o Allahovoj, dž.š., jednoći, a nevjernici su ih u laž utjerivali, što je kod njih prouzrokovalo tugu.
Grudi su skučene proporcionalno neznanju i srdžbi. Ukoliko se prsa zatvore za hak i hakikat, otvore se tj. prošire za batil. Suprotno tome, ukoliko se zatvore za batil, prošire se za hak.
Uzvišeni Stvoritelj je grudi Svoga Poslanika, s.a.v.s., proširio nurom hakikata, kao što kaže u časnom ajetu: „Nismo li grudi tvoje prostranim učinili?“ I, kada su se njegove mubarek grudi u potpunosti proširile nurom hakikata, postale su potpuno zatvorene za batil.
Grudi nevjernika i munafika, ispunjene su tamom nevjerovanja, širka i sumnji. U njima nema prostora za svjetlo islama. Njihove grudi su toliko skučene da uopšte nisu u stanju da prime Allahov nur. A srca vjernika prostrana su svjetlom imana, a za kufr su skučena. (Bejanu ‘l-Fark; Kur’an-ı Kerim’in Türkçe Meal-i Alisi ve Tefsiri)
Uzvišeni Allah je ljude podučio Euzi i Bismilli kako bi se oslobodili vesvesa i kako bi mogli obavljati ibadete kojima su zaduženi. Zbog toga vjernici često trebaju izgovarati Euzu i Bismillu, jer su Euza i Bismilla njihovo oružje.
Ako rezimiramo sve navedeno, možemo kazati da nije isključena ni mogućnost da se riječju „sadr“ aludira na samo srce. Jer, grudi su mjesto srca. Grudi su poput omota, a srce je poput sadržine u tom omotu, a sadržina je ono što je vrijedno. Događaj u kojem Džibril, a.s., otvara Poslanikove, s.a.v.s., grudi i pere njegovo mubarek srce, govori u prilog tome. Iz ajeta se također razumije da je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., olakšano breme prenošenja Objave, jer u toj uzvišenoj misiji, njegov Gospodar je bio s njim. To potvrđuje i ajet: „I breme (poslanstva) s tebe skinuli.“ (Ibn ‘Adžibe el-Haseni, Bahru ‘l-Medid; Hulasatu ‘l-Bejan)
A Uzvišeni Allah najbolje zna.