Časopis Semerkand br. 129: Zahvalnost

Šta zapostavljamo, a šta ističemo u prvi plan?

Jasno je da u muslimanskim društvima, shodno vremenu, određeni islamski termini dolaze do izražaja, te isto tako, određeni bivaju potisnuti. No, upravo ti termini koje društvo potiskuje, većinom su iznimno bitni za poimanje, razumijevanje i življenje islama.

Za ispravno razumijevanje i življenje islama, hijerarhija pojmova ima neizostavnu vrijednost. Naprimjer, pojmovi kao što su tevhid i njegov antonim, širk, jesu pojmovi koji nikada ne mogu biti potisnuti, ma u kojem vremenu da živimo. Isto tako, imanski šarti (amentu billahi), te islamski šarti – pet temeljnih dužnosti unutar islama, moraju biti principi koji definišu naše poimanje i način življenja. Zatim dolaze i ostali principi na kojima se gradi ličnost muslimana. Ti principi su sistematizovani u kratkim priručnicima pod nazivima “Trideset i dva farza”, “Pedeset i četiri farza” i “Veliki grijesi”, te knjigama ilmihala. To su neizostavni temelji koji su stoljećima bili lijek za ljudska srca i to će i nastaviti biti.

Razlog zbog kojeg smo napisali ovakav uvod jeste to što vrijednosti poput zahvalnosti i skromnosti, koje bi nam trebale prve naumpasti kada se spomene musliman, u ovom vremenu materijalizma, sve više bivaju potisnute. Upravo smo željeli skrenuti pažnju na to. Najprije naglasimo da su zahvalnost i skromnost djela srca, dakle stanja. Ukoliko nakon iskrenog sviđanja računa sa sobom, uvidimo da naša srca nisu u stanju zahvalnosti, skromnosti niti zadovoljstva onim što posjedujemo, onda to znači da imamo ozbiljan problem. Jer, to su vrline na kojima se često i ustrajno insistira u Allahovoj Knjizi i Sunnetu Allahova Poslanika, s.a.v.s. A utjeha nam nikako ne smije biti to što je skoro pa svima takvo stanje postalo “normalno”. Niti nam utjeha smije biti to što dominirajuća kultura, sistem obrazovanja i ekonomski poredak podstiču upravo ono što je suprotno zahvalnosti i skromnosti…

Čitaoci Semerkanda to sigurno znaju, ali nije loše da ponovimo: Naše mjerilo nisu niti jedno vrijeme niti jedna kultura. Naše mjerilo su vjerovjesničko poimanje i život, te Sretno stoljeće koje je upravo tim poimanjem i načinom života bilo oblikovano. Mi to ukratko nazivamo Sunnet-i Senijje. Ono o čemu govorimo nije nikakva utopija ili teorija. Uzmite djela o životima ashaba, r.anhum, i pogledajte kakve ličnosti i kakvo društvo je islam izgradio. Na taj način dobit ćemo mogućnost da popravimo svoje zastarjele, oštećene strane. A možda čak i mogućnost da iskvarenom sa- vremenom ahlaku ponudimo ispravan primjer…